Novi dom

Kategorija: Ivan B. Kreirano: Nedjelja, 21 Siječanj 2007 Napisao/la Ivan B.

Capuchino street freemantle Zašavši u ono što se zovu zrele godine, iako meni taj pojam nikad u potpunosti ne?e biti jasan, kad je život trebao da upliva u neke smirenije godine i kad je trebalo planirati neku budu?nost na svojoj grudi, ja sam kao i vi mnogi tu istu grudu napustio. Vrlo mogu?e zauvijek. Nakon mnogih lutanja na?oh se ovdje u zemlji koja je oduvijek, barem kod nas europljana bila pojam daljine i neke izgubljenosti za sva vremena. Tko jednom prepliva sve te silne oceane i zapo?ne novi život u Australiji teško se iz nekog razloga vra?a natrag. što je to i kakva je to magija u ovoj sada mojoj novoj domovini ne znam. Možda je to neka magija onog silnog zlata koje je deponirano u ovoj crveno sme?oj zemlji ili je nešto drugo nije mi jasno još uvijek. Zlato je uvijek imalo neku ?udnu mo? nad sudbinama ljudi pa je mogu?e da i ovdje igra tu svoju "sjajnu" ulogu. No, oni koji su se naivno ponadali da su i ulice ovih gradova poplo?ane tim istim zlatom silno su se razo?arali. Brzo su shvatili da su ulice pokrivene asfaltom ili ponekad ni njime i pomalo razo?arani pokucali na vrata prekrcanih tvornica i po?eli zara?ivati tu za život. Neke još uvijek trese "zlatna groznica" i nadaju se da ?e baš oni prona?i taj veliki, NAJVE?I komad zlata i da ?e se svi njihovi problemi u životu "pozlatiti". Ja sam se ve? odavno is?lanio iz tog kluba. No šta je tu je. Živjeti se mora pa kad se ve? mora i to u novoj domovini valja je i upoznati i respektirati.

Zapadna Australija je rijetko naseljena država Australije od nekih 2 miliona stanovnika a površine kao zapadna Europa. Naselili su je emigranti iz Europe, Azije a nešto rje?e iz Afrike i Amerike. No ima i njih tu što sve daje jedno šarenilo kultura iz cijeloga svijeta. Mnogi Hrvati a posebice oni iz Dalmacije došli su ovdje i u onim dijelovima u kojima je to bilo mogu?e zasnovali prve farme koje danas ?ine okosnicu privrede ove države. Ima i useljenika i iz Bosne, a pogotovu sada nakon rata u staroj nam domovini. Prvi naseljenici kad su dovoljno svladali jezik i kad su se koliko toliko snašli uspjeli su se organizirati u klubove podijeljene po etni?koj pripadnosti gdje su se njegovali obi?aji iz stare domovine i gdje su se okupljali emigranti željni progovoriti i ispri?ati se na svom materinjem jeziku.

No u svemu tome desilo se i nekoliko vrlo zanimljivih stvari bar kad su u pitanju naši Hrvati. Jedan dio tih naših iseljenika se vezao uz institucije i politiku nekadašnje države kojoj su i Hrvatska i Bosna pripadale i nekim neobjašnjivim ?udom još uvijek žive u iluziji o toj istoj ve? odavno nestaloj državi. Pa su se tom logikom i klubovi u kojim se okupljaju ti naši Hrvati podijelili na neke dvije glavne grupe što sve skupa baca jednu tužnu, a vrlo ?esto i ružnu sliku na našu zajednicu. Izgleda da je netko vrlo vješt davno ubacio "kost" me?u njih i mi sad imamo klubove emigranata istog naroda koji nemaju nikakvog kontakta, a ni respekta jedni prema drugima. Nisu rijetke situacije da recimo dva ro?ena brata posje?uju razli?ite klubove. Sami smo se razdijelili i glavnog krivca, ako je nekome do krivca, ipak treba tražiti u nama samima.

U lu?kom gradu Fremantle koji je nadomak glavnoh grada Pertha, a gdje i ja živim, odavno i aktivno djeluje Hrvatski centar uz koji se nalazi i crkva svete Ane. Sama crkva je nekad bila u vlasništvu australaca, a onda je 1971. godine predana na upotrebu Hrvatima zapadne Australije. Crkva pripada nadbiskupji Perth, napravljena je 1909 godine. Prvi sve?enik je bio Ve?eslav šupuk iz splitske nadbiskupije, 4 godine kasnije crkvu preuzima sarajevska nadbiskupija sa sve?enikom Josipom Vidakovi?em koji ostaje na službi 4 godine a nakon njega na dužnost stupa sve?enik Nikola ?abraja i od 1979 godine još uvijek vodi pastoralnu brigu o Hrvatima katolicima Zapadne Australije.

Hrvatski centar koji je uz samu crkvu zapo?et je s gra?enjem po?etkom sedamdesetih godina na zemljištu koje su Hrvati kupili od Perth-ske nadbiskupije. Završen je 1977 godine i sve?ano ga je otvorio i blagoslovio nadbiskup grada Pertha sir John Lencelot Goody, koji govori hrvatskim jezikom. Kao mlad sve?enik boravio je u Hrvatskoj tridesetih godina prošlog stolje?a i vrlo dobro je nau?io jezik. Klub je stjecište Hrvata na ovim prostorima a radi na o?uvanju hrvatskih kulturnih vrednota, folklora, glazbe, hrvatskih škola, socijalnog druženja, sporta i dr.

Eto, to je kratka slika grada u kom ja živim i u kom ?u možda provesti i ostatak ovih svojih zemaljskih dana. Možda baš ja budem taj sretnik kome ?e se ispuniti ona stara emigrantska fantazija o pronalaženju najve?eg komada zlata. Pa ako se to desi možda vam i javim. No ja odavno znam da nijedan komad tog zlata nije toliko vrijedan da nadomjesti želju za našim starim krajem gdje je zlata bilo u izobilju, ali samo u našim srcima.

{mosimage}

Ivan B.

Hitovi: 6291