barlovci-zupa.org - Boži?ni obi?aji

Napisao/la: - -,

Posjeta : 926

Malo tko voli zimu, ali svi cemo se sloziti da je najljepsi mjesec koji nam ona daruje prosinac. Slusaju se Bozicne pjesme, zvone zvona, ulice i domovi puni su ukrasa, kupuju se pokloni, vlada topla i ugodna atmosfera. Bozic je u zraku...no nije li uvjek bilo tako? Nasi stari pamte drugaciji ne tako komercijalan Bozic.
Pripreme za veliku svetkovinu, pocinjale su darivanjem najmladjih povodom dana Svetog Nikole 6. prosinca , i dana svete Lucije 13 prosinca, kada su djeca dobivala suhe smokve, orahe, badem i jabuke, a oni zlocestiji sibe. Danas je ulogu Sv.Lucije preuzeo pomocnik Sv.Nikole, krampus za ovaj dio posla sa sibama, a na taj se dan sije psenica, kao simbol obnove zivota i plodnosti, ukrasava se crvenom trakom ili trobojnicom, a kod nas se najcesce stavljala jabuka ili svijeca u zito. Psenica se poslije blagdana ne baca, nego se daje pticama, jer se nista iz tog svetog doba godine nesmije baciti.

U ?etiri adventska tjedna sto predhode Bozicu, i simboliziraju ?etiri tisucljeca - vrijeme je koje je, prema Bibliji, proslo od postanka svijeta do Kristova rodjenja. Svoju vaznost uz vec navedene dane imaju i blagdan Svete Barbare (4.12) i SV.Toma(21.12) te dan prije Badnjaka(23.12).

Najvise obicaja vezano je uz Badnjak. cije ime je vezano uz rijec bdjeti. Tu je tradicija uzimanja tri velika panja, izrada jaslica, paljenje svijeca i rasprostiranja slame, a niz je obreda vezano uz paljenje drveta - Badnjaka. Govorilo se o tome kako su se tri velika panja unosila u kucu na Badnju noc i stavljala u ognjiste kao simbol Svetog Trojstva, a na njihovu su se zaru palile svijece. Tinjajucim se panjevima davalo hrane i vina sa blagdanskog stola. Vjerovalo se da ce vatra panjeva donijeti dobro svim ukucanima. Taj obicaj je od nas davno izasao no ostao je obicaj unosenja slame.
Glavni(najastariji ) clan kuce unosio je slamu u kucu i time oznacavao pocetak proslave Bozica. Nakon vecere svi bi se ukucani okupili oko slame, te bi pricali do odlaska na misu. Slama pod stolom na podu bila je znak Isusova rodjenja u stalici. Govori se da je kicenje stabla u nas pocelo tek pocetkom 19 stoljeca. Najprije su se kitila bjelogoricna drvca, a crnogoricna tek nakon nastanka posumljavanja. Stabla su se ukrasavala: jabukama, narancama, kruskama, pozlacenim ljesnjacima, orasima, slasticama od secera, sarenim papiricima i svjecicama.
Prve jaslice u prirodnoj velicini izradio je Sveti Franjo 1223 godine. Jaslice su izradjivane od gline ili drveta a tada ih je bilo samo u crkvama. Obicaj jaslica u kucama javlja se takodjer tek u 19 stoljecu.

Obicaj koji nesmjem zaboravit su Bozicne svijece. Kod nas su se svijece izradjivale posebno za ovu priliku. Imaju dvojaku simboliku: znak su budjenja prirode i svijetla koje je Isusovo rodjenje donijelo svijetu.
Bozic je takodjer vrijeme neobuzdanih uzitaka u jelu i picu (za mnoge gurmene i one koji stede cjele godine). Izbor je tradicijski i ukusom bogat. No, bozicni kruh, pecenke, hladetinu(pace), sarmu, kolace i mnostvo ostalih delikatesa, kod nas naci cemo tek poslije polnocke na stolu, jer je obicaj da se na Badnjak posti. A omiljeni dio Bozica je darivanje. Darovi su se djelili na Badnju noc ili Bozicno jutro, ovisno o tradiciji kraja, pod bozicnim stablom.

Nakon proslave Bozica slijede dani koji takodjer obiluju folklornim sarenilom - Sv,Stjepan (26.12), dan Nevine Djecice (28.12). Danom Sveta tri kraja zavrsava dvanaesto dnevnica blagovanja ili period "dvanaest dana". Tad se poslijednji put pale Bozicne svijece i drvo Badnjak.

Ukrasi se skidaju i nestaje Bozicna carolija.. ..

Za Vas priredila Natalija.

Praćenje (0)

Osvrti:

Približna ocjena

Prikaži 7 of 7 osvrti

1. 08-12-2006 14:47

Meni najdraze Nata... ti mozes svojim imenom slobodno usetati u par sto europskih sto prekooceanskih zemalja svugdje ces se dobro snaci... prilagodljivo ime, lijepo ime Natalija...

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

edita

2. 08-12-2006 14:42

Nesto se sjetih pored svih onih bozicnih poslastica koje se redovito nadju na nasim trpezama i jednog kako da ga nazovem dezerta, cuvene GIBANICE, eto, ne znam da li ove mladje kucanice znaju pripraviti gibanicu ako znaju svaka im cast, sjecam se moje bake, ona bi kore ili listove pravila i susila pa slagala pa onda fil, nadjev sa orasima i eto prekrasne gibanice... otkuda ovaj recept kad je nastao i kako je usvojen kao bozicni specijalitet ja ne znam ako netko zna neka napise bilo bi lijepo znati nesto vise o povijesti gibanice u nasim krajevima.Dakle, nazdravimo gibanici u cast!

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

edita

3. 07-12-2006 08:19

Pricu je napisala,Nata(tako me vi ovdje znate to je moj nik),Natalija(tako me zvali baka i dida kuljancani),Natasa (tako me zvao moj stric kod kojeg sam odrasla ,a i sad me neki moji rodjaci zovu tako),i Nathalie (tako me zovu moji roditelji,moj muz,nasi prijatelji i vecina koja me poznaje).Ah da..vidim da to malo pravi zbrku ,niko nezna koje je ime tocno,pa evo : -Nathalie je moje pravo i krsteno ime,roditeji su htjeli da budem Natalija,ali moji krsteni kumovi(Francuzi)su predlozili Francusko ime Nathalie.,jer sam rodjena u Francuskoj pa eto..kao da imam i Francusko ime.Ah edita hvala na cestitki sa malim zakasnjnjem.Lijep pozdrav od Nathalie. :grin

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

nata

4. 03-12-2006 03:30

Advent je vrijeme pripreme za blagdan Bozica. Danas se tim pripremama pridaje najvise komercijalno znacenje, Bozic se iskomercijalizirao kako ovdje na Zapadu tako i kod nas koji se trudimo postati dio tog Zapadnjackog svijeta pa slijepo slijedimo dobro utabanu stazu bozicne kupovine, stresa pri odabiru darova, pri tom zaboravljajuci cesto puta samu bit Bozica,cije znacajno mjesto zauzima dakako i sam Advent. Sjecam se dana mog djetinjstva kad se malo vise pridavalo paznje molitvi, odlascima u crkvu za cijelo vrijeme Dosasca, bozicnoj ispovijedi... sjecam se unosenja slame u nasu kucu, to je moj otac redovito cinio makar se mama cesto puta zalila da to ipak vise nitko ne radi on je strpljivo svake godine odlazio u Barlovce i donosio slamu rasprostirao je ispod bora i to je tako bivalo sve dok mi nismo porasli i shvatili kolika je zapravo bila vrijednost u tom prastarom cuvanju ovog obicaja... okupljala nas je ta slamica oko doma, imala je ona svoje odgojno znacenje u domu moga oca. Znacila je ta bozicna slamica meni tako puno u mojim izbjeglickim Bozicima u Hrv. i Kanadi, bila je dio mog djetinjstva i mislim da tata nije bio nimalo staromodan kako se to nekad mislilo... kad je donosio slamicu i stavljao je ispod bora. U knjizi S banjaluckih strana, fra Salic detaljno opisuje Bozicne blagdane u nasem banjaluckom kraju, citajte ih tu je sve napisano i oteto od zaborava. Koliko je moguce, pogotovo vi roditelji u tudjini njegujte ih i prenosite svojoj djeci ona ce vam jednom biti zahvalna za to kad bud i sami veliki sjetit ce se svojih mama kako su pravile advenstki vijenac ili oca kako je palio bozicne svijece i biti ce vam zahvalna. Silne darove i beskorisne igracke djeca ce vremenom zaboraviti ali tradicijski duh Bozica nece nikada.

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

edita

5. 03-12-2006 02:17

Evo draga nasa Nato, ja zaboravih, jucer je bila sv. Natalija pa sretan ti imendan u malom zakasnjenju.... nego, ovo je Josip dobro nacinio da se prisjetimo proslogodisnjih nasih razmisljanja i komentiranja na clancima Nevina djecica i Sv. Nikola... dobro se prisjetiti sto smo pisali a ja i dalje ostajem pri tezi da je sibanje na Mladence bila strava i uzas jutarnjeg budjenja na Mladence.

Ovjde spominjes Nato jedno jelo hladetinu ili pace. Ja se toga jela sjecam kao dijete to je iskljucivo pravila moja pok strina u familiji i znam da je za mog tatu to bila specijalna poslastica. Mislim da se pravi od iznutrica svinje ili tako nesto u vrijeme kolinja :grin

i sad me bas podsjeti na to jelo koje ja bas i nisam bila ljubitelj. Ali ipak tko bi jos mogao odoljeti pecenici sa raznja... za Bozic....ah nasa stara dobra tradicijska jela i obicaji..

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

edita

6. 02-12-2006 17:28

Jeli ovo napisala naša Nata. Buni me ime Natalija i Nathalie kako je ?ini mi se ime našoj Nati. No tko je da je dobro je napisano i ne bi trebalo biti zadnje. Sad dolaze svetkovine koje su pra?ene raznim narodnim obi?ajima pa se može uvijek neštp napisati. Zanimljivo bi bilo prisjetiti se onih obi?aja koji su bili tamo kod nas pa zato nek pišu svi koji se sje?aju. Naprijed Natalija.

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

ivan

7. 02-12-2006 17:08

Nato, jako lijepo napisan clanak. Svaka cast. Napravila si nam pravi mali predbozicni ugodjaj na ovoj stranici. Hvala.

O Bozicu svake godine mozemo pisati iznova kao da je svaki put tek prvi put Bozic. Tema uvijek aktualna, neiscrpna. Bozic blagdan radosti i nade. Neka tako bude i ovaj Bozic.

Guest

» Proslijediti ovaj osvrt uredniku

edita

Prikaži 7 of 7 osvrti