Danas u svijetu postoji oko 5600 jezika, prije 400 - 500 godina bilo je vjerojatno oko dest tisuca jezika. Ipak tesko je povuci granicu izmedju jezika i narjecja. Osebujnost jezika se i svodi na dijalekat odnosno narjecje kojim se hrvatski jezik moze svrstati medju bogate jezike kad je o sarolikosti i bogatstvu dijalekata rijec. Svaki jezik dozivljava kroz svoj razvoj nadogradnju kao i izumiranje pojmova, izraza, a u svrhu stvaranja i razvoja novih. Osnova komunikacije jesu rijeci i govor.

Bit i obiljezja jednog naroda jesu njegov jezik, kultura, religija i povijest. Jezik, dakle jednog naroda veoma je vazan cimbenik u prepoznavanju nacije, njegove opstojnosti i kulture. No, s hrvatskim jezikom u Bosni dogadjale su se kroz povijest veoma burne promjene a najvise represijom i silom nametnutog tudjinskog jezika dolazi cesto puta kroz povijest do potiskivanja hrvatskog jezika bilo da se radi o Austro-Ugarskoj Monarhiji kada je latinski i njemacki te madjarski potiskivao hrvatski bilo da se radi o periodu turske vladavine gdje se opet radilo na stetu hrvatskog jezika pogoto u Bosni i Hercegovini bilo opet da se radi o novijem dobu soc. komunitsticke diktature u kojem se hrvatski nasilno pripaja hrvatskom tvoreci jedan jezik tzv. srpsko -hrvatski ili hrvatsko srpski. Uvodi se takodjer i cirilicno pismo koje nema nikakve veze niti dodirnih tocaka s latinicnim ali se sustavno uvodi u skole, sve obrazovne i odgojne djelatnosti, zakone itd..U Bosni i Hercegovini zadrzali su se cisti oblici stokavice kao i stakavice, razlikujemo tako istocnu i zapadnu varijantu srpskog i hrvatskog jezika kao i hrvatski knjizevni i narodni govor te ostatke ikavice i cakavice u puckom govoru ruralnog dijela Bosne i Hercegovine.

Hrvati su rabili pored latinice jos glagoljicu kao i bosancicu ili hrvatsku cirilicu. U Bosni bosancica je tek drugo pismo jer joj je prethodila glagoljica i to tzv. obla dok Hrvati nisu razvili svoj vlastiti uglati lik toga pisma. Glagoljica je sacuvana i na nekoliko srednjovijekovnih bosanskih natpisa od kojih je jedan natpis pronadjen kod Banje Luke a potjece iz 1471.god. Slova su napisana uglatom hrvatskom glagoljicom a drugi natpis nadjen je ispod Kozare a potjece iz X ili XI stoljeca. Bosancica je nastala pod utjecajem glagoljice i latinice u pisanju, sto je sasvim strano srpskoj cirilici. Ako se usporedi ruski ili bugarski lik cirilice sa srpskom vidi se da mu bosancica nije nista bliza od tih cirilicnih likova.

Jedan od najvrsnijih poznavatelja hrvatskog jezika je Tomislav Ladan, koji je djetinjstvo i dio skolovanja proveo u Banja Luci. Svojim prijevodima Tome Akvinskoga, Dantea, Aristotela ulazi u red najvaznijih hrvatskih prevoditelja.Kroz povijest Bosne i Hercegovine, sacuvanih spomenika od kojih stecak jos i danas govori o hrvatskom jeziku u BiH pa sve do danasnjih dana trebalo bi sacuvati ljubav i zanimanje za hrvatski jezik Hrvata iz Bosne makar ratom protjerani i i pod ogromnim pritiskom na jezik i kulturu ustrajati u prenosenju hrvatskog jezika na nove generacije a to je na onima koji su primjer generacijama koje dolaze. Ne kaze se badava govori da bih te vidio! A vidjeti vrijednost maternjeg jezika jest velika i sveta stvar svakog covijeka.

Ovaj tekst je nastao koristenjem materijala i sadrzaja iz knjige Dr. Vinka G. O hrvatskom jeziku i knjige DPMH Vancouver, predavanje gosp. Tomislava Ladana

Clanak pripremila E. Topic

ZBOR O BOSNI

Ako cemo o Bosni
hrvatski zborit

neka se nasi andjeli
izdvoje iz nebeskog kora

i neka nas ponovo zateknu
u zavicaju do ivice sna

Ako cemo vec o Bosni
hrvatski zborit

neka se otopi led s planina
niz koje sunce obdan silazi

i neka uz rijecno korito
izvrsimo obred starog krstenja

Ako cemo jos o Bosni
hrvatski zborit

neka nas kasni svibanjski cvat
navrati u prosli zaborav

i neka nas lako omami
do istine na uskom polju

Ako cemo najposlije o Bosni
hrvatski zborit

neka i posljednja cigla
najavi nas ostanak

i neka nas zlatom topli
uz krug vjecna ognjista.

Anton Lucic

Približna ocjena

Prikaži 2 of 2 osvrti