Feminizam vremenom postaje pokret koji ženu izjednačava sa muškarcem no s promjenom tradicionalnog ženinog položaja u društvu javlja se i uvođenje novosti muško -ženskom svijetu a to su poslovi u tvornicama i uvođenja radničkih placa za žene koje su ipak sve do danas nešto manje nego radničke place muškaraca. Iz perspektive žene i njene uloge u današnjem društvu i koliko je feminizam pomogao ženi - majci, ženi - radnici, ženi - supruzi mislim da nije teško odgovoriti. Započeto u komunizmu s već dovršenim fazama u kapitalizmu na ženu se svaljuje enormno težak teret svakodnevnice, borba za rješavanje egzistencijalnih pitanja, odgoja i skrbi djece, te cesta neizvjesnost za očuvanje posla ili u vječitoj potrazi za stalnim poslom. Iako se danas no ikad prije govori o pravima žene kao da se iza svega toga krije velika zamaskirana pozornica gdje veliki moćnici ovoga svijeta zanemaruju izvornu ulogu žene u društvu već je opterećivanjem na sve moguće načine u borbi za opstankom stavljaju u rang muškarca iako se niti po svojoj izdržljivosti niti po svojoj fizionomiji itd. ne može usporediti sa muškarcem. No, u čvrstim karikama modernog društva nekadašnja osmomartovska slavlja, radne akcije itd... kao da su bila uvod za ono sto je čekalo ženu u 21. stoljeću. Feminizam je u svojoj osnovi pozitivna ideologija koja je doprinijela emancipaciji žene, ravnopravnosti u intelektualnim domenama ljudskog življenja,njenom osobnom razvoju kao ljudskog bića stvorenog na sliku i priliku Boga, Stvoritelja i kreatora ljudske civilizacije.

Još uvijek zemlje trećeg svijeta, vapiju za ostvarivanjem elementarnih prava žene prije svega prava na život (ne zaboravimo koliko svake godine stradava i biva ubijeno netom rođenih djevojčica u Indiji, Pakistanu, Kini jer ih iz nazadnih i shvaćanja roditelji ne žele) ili pravo na izbor životnog partnera umjesto "aranžiranih brakova", dogovorenih brakova koji su poznati i u našim krajevima a zadržali su se i do danas u romskim obiteljima. Posebno važno mjesto zauzima nasilje nad ženom u obitelji pogotovo u zemljama gdje je apsolutna vlast muškarca nad ženom i gdje se zapravo žena tretira poput roba. Poligamija ili višeženstvo također je problematika o kojoj bi se trebalo vise govoriti i pridavati joj veći značaj. Svi ovi navedeni problemi današnjice dio su sveukupne problematike u kojim feminizam svojom osnovnom idejom o ravnopravnosti žene s muškarcem ima sto za reci i učiniti.

Na žalost kao da su mnogo bučniji savezi i udruge žena koji su feminizam shvatili i podložili za vidove pražnjenja negativne energije i gdje se prava i slobode žena brkaju s težnjom da se današnja žena izvrgava ruglu i iskrivljavajući sliku Božjeg nauma o ženi kao stvorenju čija je zadaća mnogostruka na ovom svijetu.

Pravo na pobacaj, pravo na izbor istospolnog partnera , ozakonjenje takvog odnosa brakom, pravo na usvajanje djece istosplonih brakova itd. krajnosti su koje se kose ne samo s osnovnim idejama feminizma već duboko zalaze u remećenje Božjeg plana poslanja žene. Dok u Nigeriji, Somaliji itd. na tisuće žena biva silovano, ubijano, zapaljeno i na druge načine ugnjetavano i dok čizma bezvlašća i nasilja gazi po ženinom pravu na ravnopravno postojanje sa muškarcem dotle se u bogatim zemljama zapada izvrgava općem ruglu uloga žene počevši od mode, do novinskih i internetskih duplerica, pornografije i umjetno postavljenih sex simbola na kojima se zarađuju milijarde dolara i čiji tvorci "žene - karikature moderne civilizacije" ruse njenu ljepotu i važnost, uzvišenu ulogu majke, namećući vanredno visoke zahtjeve spoljašnjeg izgleda, tjelesne dopadljivosti, pa tako daleko od objektiva foto kamera po psihijatrijskim i drugim ustanovama umiru mlade djevojke od anoreksičnosti, bulimije i drugih oboljenja koja su proizvod današnjeg društva u kome živimo.

Žene su se očitovale u društvu, progovarale i javljale kroz mučenice, svetice, spisateljice i umjetnice. Dok su naše bake pohađajući analfabetske tečajeve opismenjavanja dobivale mrvice sa bogate trpeze nauke i prosvjete, mnoge od njih ostajale slijepe kraj očiju jer nisu nikada naučile citati, rano se udajući i radeći teške težačke poslove dotle su one sretnije, književnice i spisateljice nastojale progovoriti perom, apelirati kroz svoja djela na mjesto i ulogu žene u društvu. Jedna od takvih zasigurno je i doktor filozofije sveta Edith Stain. Prevela je Tomu Akvinskog na suvremeni njemački jezik i svojim predavanjima na katedrama stajala rame uz rame svojim kolegama. Ubijena u konc. logoru, proglašena svetom i suzaštitnicom Europe ova žena XX stoljeća jedna je od veličanstvenih svijetlih primjera koliko može i koliko vrijedi žena kojoj je moralnost, Bog i duhovni život bio smisao cak i u patnji smrti u plinskoj komori.

Približna ocjena

   (0 vote)

Prikaži 5 of 11 osvrti