Bogato duhovno i materijalno naslije?e Hrvata u Bosni i Hercegovini možda se najviše vidi u tradicijskom odijevanju i ukrašavanju nakitom. Ako tuga i bol pjevaju ljepše pjesme od ljubavi, onda se u neimaštini i neda?ama tka raskošnije ruho od bogate svile jer su u dugim zimskim no?ima naše majke tkale s tugom, ?eznu?i za slobodom, u boli zbog siromaštva i u ljubavi za svoje najmilije. U zbirku samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" kraj Buškog jezera skupljene su nošnje i nakit Hrvata iz Bosne i Hercegovine u kojima je povijest pojedinaca utkana u povijest naroda. Gotovo svaki predmet ima svoju pri?u: jedan žalosnu, a neki gotovo nevjerojatnu. Izdvojit ?u meni najzanimljivije doga?aje vezane uz neke nošnje.

Muška nošnja iz Oštre Luke kraj Orašja bila je u vlasništvu Jele Deli?, ro?ene Kneževi?. Naslijedila ju je u obitelji svoga muža. Brat njezina muža, Tunjo Deli? ro?en 1919. godine, obolio je još kao mladi?. Pri kraju njegova zemaljskog života otac Tunjo i majka Manda htjeli su udovoljiti svakoj njegovoj želji. Jedna od posljednjih želja bila je obu?i odijelo kakvo su nosili bogati momci i u njemu oti?i u crkvu. Roditelji su mu kupili odijelo koje je za njih bilo preskupo. Tunjo je umro u 26-oj godini i samo je jednom obukao to odijelo. Ono je sada dio ove zbirke. ,

U Zoviku kraj Br?koga susreo sam baku Maru Andri? ro?enu Tunji?. S ponosom mi je pokazala ruho koje je dobila pri prošnji 1946. godine. Naime, u tome je kraju obi?aj da svekar pri prošnji dariva nevjestu dijelom ili cijelom narodnom nošnjom. I to je ruho dio naše zbirke. ,

Najtužnije iskustvo doživio sam u selu Ivanjska kraj Banjaluke, koje mu su, valjda hote?i izbrisati spomen na njegovu povijest, nakon posljednjega rata oduzeli ime. Otišli su prijeratni stanovnici – Hrvati, došli drugi i preuzeli svu imovinu, pa i onu kulturno umjetni?kog društva. Ljudi koji su me primili kad sam došao zbog tih nošnji, bili su veoma ljubazni. Posudio sam nošnje kako bih nove dao izraditi po starim uzorcima. Djevojka koja skrbi o nošnjama rekla mi je za hrvatsku nošnju da su to njihove stare nošnje, a ona nije Hrvatica. Ako se to doga?a danas, u doba kada smo i sami svjedoci nemilih zbivanja, koliko li je takvih otu?ivanja, zbog neupu?enosti ili u zloj namjeri, bilo ranije. Prema posu?enom uzorku tu je nošnju od izvornih materijala sašio Tomislav Mili?evi? iz Velike Gorice u Hrvatskoj, a vezlije iz Vogoš?e u Bosni dovršile su vezove i druge ukrase. Ta je nošnja predstavljala Bosnu i Hercegovinu u Kini 2004. na izboru za top-model svijeta. U konkurenciji za najljepši nacionalni kostim izme?u 60 nošnji iz cijelog svijeta nošnja iz Ivanjske kraj Banjaluke proglašena je najljepšom….

Zahvaljujem svima koji su mi pomogli u prikupljanju nošnji i nakita. U nemogu?nosti da ih sve poimence spomenem, a doista ih je mnogo, svima od srca hvala. Posebno zahvaljujem Luci Soši? iz Oštre Luke kraj Orašja, koja se brine o svim nošnjama dok se samostanska zgrada kraj Buškog jezera ne dovrši…

Približna ocjena

   (0 vote)