Uskrs u Stranjanima

Kreirano: Nedjelja, 12 Travanj 2009
Napisao/la Josip Anušić

Filijala u Stranjanima, mala kapelica svetog Franje, također je odjekivala molitvom i pjesmom na najveći kršćanski blagdan, Uskrs. Svečano misno slavlje započelo je u 15 sati, kao i svake nedjelje. Većinom su bili nazočni stalno nastanjeni vjernici, njih dvadesetak, uz tek par pridošlica među kojima i domaći sin, svećenik u miru fra Velimir Blažević. Uz pučko pjevanje klicajućih uskrsnih pjesama, glazbena potpora sestre Marine Domić.

Opširnije: Uskrs u Stranjanima

Krštenje na Uskrs

Kreirano: Nedjelja, 12 Travanj 2009
Napisao/la Josip Anušić

Vjernici župe Barlovci na dan Uskrsa imali su dvostruku radost. Prva je sam blagdan Uskrsa koji je najradosniji blagdan, a druga radost je bila krštenje malog Marka Danileka, od oca Leonarda i majke Jovanke iz Dikevaca. A kad bi baš htjeli gledati sve pozitivno, kažu da se ova misa mogla nazvati «dječjom». četvero djece je bilo u naručju uz još 7-8 starije djece. Sve je bilo znatno življe i veselije kad djeca dozivaju svoje majke, kada ih utišavaju i kad se lupka u klupama. Znak je ovo Božji. Životnošću ove djece je posvjedočen i posviješćen sam današnji blagdan koji slavi uskrsnuće na novi život. Sve je ukazivalo na život: Uskrs, brojna djeca i proljeće.

Opširnije: Krštenje na Uskrs

Uskrs 2009.

Kreirano: Subota, 11 Travanj 2009
Napisao/la Josip Anušić

Crkveno dvorište opet je bilo ispunjeno autima raznih registracijskih oznaka, dakako, najviše onima iz Banja Luke. Okupilo se ovaj put ok 70-tak vjernika na Vazmeno bdjenje koje je započelo u dvorištu obredom ognja i obredom svjetla, a onda nakon hvalospjeva uskrsnom svjetlu čitana su biblijska čitanja vezana uz stvaranje svijeta, onu prvu židovsku Pashu (prolaz, prijelaz). "Uskrsloga može prepoznati samo onaj tko iskreno, bezrezervno ljubi. Primjer je učenika 'kojeg je Isus posebno ljubio', Ivan apostol koji apsolutno siguran kaže: Gospodin je! Učenici na putu Emaus ne prepoznaju odmah Isusa, ali dok im je pričao o Pismima njima je srce 'gorjelo', naravno od ljubavi. Kad je dostiglo vrhunac u lomljenju kruha, učenicima se otvaraju oči i oni prepoznaju Isusa pošto su ga maksimalno uzljubili uvjereni Riječju Božjom." Ovo je samo dio iz propovijedi fra Duje, župnika Barlovaca. Na kraju je blagoslovljena hrana. Prekrasnu večer i vazmene obrede, svojim pjevanjem uljepšali su vjernici predvođeni sestrom Marinom.

Opširnije: Uskrs 2009.

Trapisti- sustavan prikaz

Kreirano: Subota, 11 Travanj 2009
Napisao/la Josip Anušić

Možda ste već i sami našli, a ako niste, na stranicama Banjalučke biskupije možete naći Feljton na ovu temu. Seriju napisa (izašao je već 24. nastavak) objavljuju Nezavisne novine (kod njih možete vidjeti samo zadnji nastavak) iz Banja Luke, a preuzimaju biskupijske stranice i to u cijelosti, sve članke. Autor feljtona je mons. Ivica Božinović, rođen u Kuljanima, kršten u našoj župi, a živio na području župe Trapisti. Trenutno obnaša dužnost ravnatelja Katoličkog školskog centra - Gimnazija u Banja Luci.

Peticija za proglašenje samostana Trapista nacionalnim spomenikom

Kreirano: Srijeda, 18 Ožujak 2009
Napisao/la KTA BK BiH, foto Josip Anušić

Crkva u Trapista s oduzetim kompleksomU Peticiji se podsjeća da su trapisti Banjolučkom kraju podarili neprocjenjivi gospodarski i kulturni procvat. Crkva u Trapista s oduzetim kompleksom
Banjalučka biskupija je po biskupu banjolučkom mons. dr. Franji Komarici uputila Peticiju protiv Odluke (broj: 06.1-2-1007/03-7 od 4.5.2004.) Povjerenstva/Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine, s prijedlogom da se ista usvoji, te da se pored historijske građevine - Crkva samostana trapista - „Marija Zvijezda” Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije, s pokretnom imovinom u Banjoj Luci proglasi nacionalnim spomenkom i Samostan Otaca trapista koji se nalazi uz samu crkvu.
U Peticiji se podsjeća da su trapisti Banjolučkom kraju podarili neprocjenjivi gospodarski i kulturni procvat. Njihovim dolaskom sredinom 1869. počela je prava industrijska i kulturna revolucija, čiju je bitku započeo utemeljitelj samostana prior Franjo Wendelin Pfanner. Redovnici su izgradili čitav niz objekata – sakralnih, industrijskih, te za socijalne, odgojne, prosvjetne i kulturne svrhe.

Opširnije: Peticija za proglašenje samostana Trapista nacionalnim spomenikom

OVDJE SU:

Imamo 182 gosta i nema članova online