Župa Sveti Vid - Barlovci
Crnokosa Miriam
Bio je 17. septembra, dan kad je mala crnokosa Miriam imala ro?endan. Pozvala je nekoliko svojih vršnjakinja iz škole. Na jeftinom crvenom papiru rukom je ispisala pozivnice i za vrijeme školskog odmora uru?ila ih je nekolicini djevoj?ica sa kojima se baš nije družila ali se nadala da ?e ovaj poziv za ro?endan u?initi da se to nekako promijeni. Tiho i pogurene glave pružila je pozivnice k?erkama bogatog mesara Lisi i Mary, jezi?avoj Marini, u?itelji?inoj miljenici Noli i još nekolicini drugih. Ove su je blijedo i s ?u?enjem promatrale dok su oprezno i vrškom prstiju uzimale pozivnice. Crnokosa Miriam nije bila njihova drugarica niti dio njihovog svijeta. Zbog svoga siromaštva, a posebno zbog majke koja je u malom gradi?u u kom su živjeli uživala jako loš glas i na ?ije spominjanje imena pobožne žene su se krstile, a malu Miriam vidjele samo kao proizvod grijeha u kom je živjela njena majka, a kojoj se ni otac nije znao.
Trajan spomen
Ili što je jesen ili što su moja razmišljanja vezana uz ona mjesta u kojima se ljetos na?oh ili možda zbog ovog konstantnog, polaganog opadanja liš?a na svoja posljednja odredišta da se jednom pretvore u trulež i prah. Evo me misli odvedoše na one Božje njive ljudskih duša što se odvajkada grobljima zovu. Reci ?ete možda, što bas u groblje od tolikih mjesta na ovoj majci nam zemlji?! Ako ?emo pravo, ni ja ne znam odgovor, a samo mi nekako, kao one svije?e na Svi Svete pred o?ima te Božje bašte i ja u njima.
Ja vam dragi moji, kao i vi uostalom, vežem emocije tuge, sje?anja, uspomena na naše pokojne upravo za groblja. No, groblje, a ovdje govorim o našim grobljima, doživljavam kao mjesto susreta vremena (koje nam je svima dano u to?no odre?enom intervalu), povijesti, umjetnosti pa ako ho?ete i kulturnog naslje?a u nekom širem smislu rije?i. Možda se to mnogima od vas ?ini ?udnim, ali ne i meni, jer ja vam u grobljima vidim kao stope u snijegu tragove nekog ?udnog daška života.
Sasvim obi?ni odlazak
Ova pjesma, zapravo proza u poeziji, o smislu i posljednjim stvarima Ivan je skromno postavio na forumu. Naravno, prebacujem ga ovdje da je svima dostupniji. Vama pak, dragi posjetitelji, preporu?am da malo pro?ešljate ove stranice u potrazi za Ivanovim tekstovima. Napominjem da ih ima još u onoj staroj @-knjiga, pa ovdje na forumu i jedan ve?i dio je pod linkom "australian open". I meni je žao, a i autor je znao biti žalostan zbog toga što nema više vaših osvrta.
Neki od vas, kod naših susreta "o?i u o?i", izražavali su svoj ushit i veliko zadovoljstvo pisanjem ovdje na stranicama, pa tako i Ivanovim pisanjem. Tad sam molio i sad vas molim, ostavite vaš osvrt od samo jedne re?enice, ne treba više. Svi ?emo biti zadovoljniji. Osvrte od danas možete unijeti uz prethodnu prijavu na stranicu. Bio sam prinu?en postaviti takvu zaštitu zbog svih onih reklama. Uživajte u ?itanju.
Josip Anuši?
Sasvim obi?ni odlazak
Kako postajem stariji
sve više mislim o svom odlasku
o ne, ne bojim se ja toga
pro?i ?u ja kroz ta vrata
ali misli o svemu tome ipak gmižu mojom glavom.
Skoro da mogu vidjeti i cijelu sliku svega toga.
Jedno jutro ja i moja žena u krevetu,
" Ivane Ivane, ustaj ?ovje?e, 8 je sati " ona ?e
Ivan ne?e odgovoriti.
Ja ?u tada sjediti negdje gore visoko na oblaku i
smijati se
da da, smijati se
smijati se i gledati svoju prestrašenu ženu.
Ona ?e brzo shvatiti " strašnu " istinu.
Biblijski citati
Pomo? za plodonosno ?itanje i razumijevanje Biblije
Kako su nastali ovi citati?
Jedan sve?enik u Njema?koj blagoslivljaju?i ku?e u svojoj župi vidio je da skoro svaka obitelj ima Bibliju, ali sva?ija je uglavnom bila posuta prašinom. Sve?enik je poticao ljude da ?itaju Bibliju i da od toga imaju koristi. Došao je na ideju da iz Biblije izvadi oko 1000 najjasnijih re?enica te tako svojim vjernicima omogu?i plodonosno ?itanje rije?i Božje. U tome je i uspio. Tako su i do nas dosli ovi citati koji su mnogima pomogli da upoznaju i zavole Bibliju – rije? Božju i da od nje žive.
Probajte i vi i uvjerite se da je Biblija i danas moderna jer Bog je moderan, a Biblija je njegova rije?.
Maj?instvo
Postoje vremena u ljudskom zivotu kada smo ili potpuno vezani osobe, dogadjaje i mjesta ili ih postupno napustamo i prilagodjavamo se, vezemo i sazrijevamo u nekim novim odnosima, dimenzijama i principima.No, ono cime ostajemo trajno vezani jest odnos djece i roditelja a ovdje bih govorila o posebnom odnosu koji se ne da nadomjestiti nikakvim surogatima a to je odnos majke i djeteta. Majcinstvo kao poseban Boziji dar prirodjen je iskljucivo zeni. Biti majkom osjecaj je neumitno vezan za davanje novog zivota, povezanost s njim od njegovog samog zacetka, preko rodjenja, odgoja i kroz cijeli zivot odgovornosti prema tom bicu koje je zauvijek povezano s osobom njemu najblizom a to je majka. Prvi stadija majcinstva jest trudnoca ili drugo stanje zene, praceno brojnim emocionalnim, fizickim i drugim promjenama. Trudnoca jest drugo stanje zene jer u tom periodu njeno tijelo i duh veze za sebe jos jedan novi iako naizgled neznatan element a to je upravo novi zivot.
