Župa Sveti Vid - Barlovci
Kuljani za Ilinu
Proslava blagdana sv. Ilije u našoj župi održava se tradicionalno u u Kuljanima kod kapelice posve?ene ovom strozavjetnom svetcu. Ugodna okolina u hladu ogromnih i raskošnih hrastova oko kapelice dala je naslutiti kako je to bilo kad je sv Ilija iš?ekivao vidjeti Boga. Bog mu se nije objavio niti u potresu, niti u grmljavini, nego u ugodnom, osvježavaju?em lahoru, laganom povjetarcu. Taj povjetarac i ta ljepota i milina bila je i ove godine 20. srpnja kad smo proslavljali blagdan ovog velikog biblijskog proroka koji je, osim Kuljana, i zaštitnik Bosne. U propovijedi je fra Ivo, župnik barlova?ki, detaljno predstavio sv. Iliju, velikog proroka branitelja vjere u pravog Boga nasuprot vjerovanjima u božanstva okolnih naroda. Povu?ena je paralela izme?u tadašnjih krivih božanstava i modernih krivovjerja i božanstava. Sv. Ilija, prema tome, i danas je itekako aktualan i njegovo život i djelovanje za danas imaju snažnu poruku, zaklju?io je propovjednik. Danas je mnogo onih koji nas žele odvratiti od vjere u pravoga Boga i življenja po vrednotama koje su Bogu mile i ugodne koje su dio njegova plana za bolji i sretniji život u "ovoj suznoj dolini". Naro?ito su izloženi naši bivši župljani, sada prognanici smješteni diljem svijeta i Europe u nove sredine, obi?aje i navike, gdje je uglavnom sve podre?eno novcu, slavi, stanju i imanju, i kad je navedeno postalo moderni oblik božanstava. Gdje god su naši ljudi, od tamo dobivamo informacije da te župe življe dišu i rade, ali tako?er, žalosno je ?uti, ima i onih koji nemogu na nedjeljnu misu jer se mora raditi i nedjeljom da bi se steklo više novaca. Ima i ovdje kod nas, a i tamo u iseljeništvu, onih koji tr?e?i za "bogom novcem" ili za tim da bude vi?eniji propuštaju svoje krš?anske dužnosti. U takvim i sli?nim slu?ajevima, tko nam je na prvom mjestu, koje vrednote gajimo, kome služimo? Bogu?
Ne?ete vjerovati
Bezvezna obljetnica
Neki dan prevrćem po svojim dokumentima i naletim na na prvi ugovor između mene i HT-a, Sektor posebnih usluga HiNet, tada još nisu bili u vlasništvu T-Com za koji kažu da je usporio progres ovog poduzeća i naročito sektora interneta. Bio je to ugovor o korištenju usluge spajanja na internet s nadnevkom 1. srpnja 1999. Koliko je meni poznato, tad je to bila prva veza na internet iz Plaškog, a i moj kompjuter 486, sa smiješnih 40 Mhz procesorom i s 4MB RAM-a, kupljen dvije godine ranije, bio je prvi privatni comp.
Sveti Ivo
Blagdan ro?enja sv. Ivana Krstitelja od davnina, ?ak od 'predturskog' vremena, sve?ano se ?asti u Podmila?ju nadomak Jajca. Prema broju hodo?asnika koji se svake godine okupljaju, vjerojatno je ovo i najve?e okupljanje u Hrvata, na ovaj blagdan. U narodu je ovo svetište poznato kao mjesto mnogih ?uda, uslišanja po zagovoru sv. Ive, tako da se u svim vremenima kroz povijest bilježe zna?ajniji posjeti pripadnika drugih vjeroispovijesti, pravoslavaca, pa ?ak i muslimana da izmole mo?an zagovor sv. Ive.
Kad ima i drugih vjera kako onda da nema i našeg raseljenog svijeta. Vjernici župa banjalu?kog kraja, oni koji su tamo ro?eni i kršteni, i ove godine su se pridružili velikom mnoštvu u Podmila?ju na zajedni?koj proslavi ro?enja sv. Ivana Krstitelja. U nepreglednom mnoštvu vjernika hodo?asnika, auta i autobusa, koji su se kretali u klisuri Vrbasa susreo sam mnoga poznata lica, a neke i nakon 10-15 godina. Bila je to prilika da raspredamo o svemu: obiteljske prilike, stanje u rodnom kraju, stanje u novim sredinama, pa ?ak i o ovim web stranicama i stranicama stranjani.de. Eto, vidite kako smo mi Banjalu?ani moderni i u trendu, imamo tehniku u malom prstu. Navest ?u samo neke face koje se moglo sresti za sv. Ivu u Podmila?ju na misi, a i poslije na osvježenju pod šatorom. Predstavnik Mari?ana Ivan ?i?in, sada nastanjen u Zagrebu, iz Barlovaca gore iznad crkve Ivan Valenti?, trenutno u Njema?koj, kojima sam tek nakon pola sata ?estitao imendan. Ha, koji je to žu?an razgovor bio. Bio je tu sa svojom ljepšom polovicom Ilija Stoj?evi?, zvani Kvak iz Drago?aja pristigao iz Zadra, više nam svima poznat Goran Car koji se ne prezivaju tako ve? Valenti?, on je došao iz Oku?ana.
Sjeverno od raja
Ja i moj otac se nikad nismo dobro razumjeli. Zapravo nismo se razumjeli nikako. Razumjeli smo jedino da se ne razumijemo. Nekoj djeci, barem tako vidim u filmovima, padne na um kada se ne razumiju sa roditeljima da su ih ovi posvojili iz nekog sirotista te otud svo to nerazumijevanje. Meni takvo sto dok sam bio dijete nikad nije palo na um. Vjerojatno zato sto se tada nije puno gledala televizija pa nisam imao otkud pokupiti tu mudrost. No kako sam odrastao tako je neka mudrost polako dolazila i do moje glave.
Sjecam se kako sam za vrijeme obiteljskog rucka imao prilike cuti mnoge mudrosti moga oca. Vrijeme rucka je bilo vrijeme za VELIKE misli.
" Makaroni sa sirom " rece moj otac.
" Volim makarone sa sirom "
" Kiseli kupus i suva rebra "
" Volim kiseli kupus i suva rebra "
" Konjak Zvecevo " rece moj otac.
" Konjak Zvecevo je medicina "
" Rakijetina " napravio bi gadljivu grimasu moj otac.
" Ne volim rakijetinu "
Poslije je moj otac volio i rakijetinu kad je konjak Zvecevo postao skup a plata sve manja i manja a inflacija u staroj yugi sve veca i veca.
