Dolazak u novu domovinu bio je samo jedan od mnogih malih šokova u mome šokovima izrovanom životu. Mislio sa da ?e i taj šok brzo pro?i i da ?e se život opet smijati u iš?ekivanju novih šokova na koje sam postao gotovo ovisan. Po?etak je bio težak. Vraški težak. Zagrljaj nove domovine bio je stran i neprijateljski ali sam se nadao da ?e stisak vremenom postati blaži i da ?u ponovo disati punim plu?ima. U trenucima kad me stara domovina odbacila, a nova još nije prihvatila valjalo je preživjeti taj me?uprostor u kojem nisam znao ni tko sam ni što sam ni kud idem.
Da bih ubrzao sav taj proces odlu?io sam expresno upoznati novu domovinu nadaju?i se da ?u svojom prirodnom elasti?noš?u gotovo preko no?i postati JEDAN OD NJIH. Napravio sam i mali plan kako to sve napraviti.
Kad sam dovoljno upoznao jezik nove domovine krenuo sam u upoznavanje nude?i svoju dušu i tijelo novoj domovini ne traže?i zauzvrat ništa osim da me nova zemlja zagrli kao svoga i da mi glasno kaže:" DOBRODOšAO PRIJATELJU ".
Bogato duhovno i materijalno naslije?e Hrvata u Bosni i Hercegovini možda se najviše vidi u tradicijskom odijevanju i ukrašavanju nakitom. Ako tuga i bol pjevaju ljepše pjesme od ljubavi, onda se u neimaštini i neda?ama tka raskošnije ruho od bogate svile jer su u dugim zimskim no?ima naše majke tkale s tugom, ?eznu?i za slobodom, u boli zbog siromaštva i u ljubavi za svoje najmilije. U zbirku samostana i duhovnog centra "Karmel sv. Ilije" kraj Buškog jezera skupljene su nošnje i nakit Hrvata iz Bosne i Hercegovine u kojima je povijest pojedinaca utkana u povijest naroda. Gotovo svaki predmet ima svoju pri?u: jedan žalosnu, a neki gotovo nevjerojatnu. Izdvojit ?u meni najzanimljivije doga?aje vezane uz neke nošnje.
Prije godinu dana, to?nije 19. travnja 2005., u Vatikanu je za novog Papu imenovan kardinal Joseph Ratzinger, dugogodišnji ?elnik Kongregacije za nauk vjere i dekan Kardinalskog zbora u vrijeme smrti svoga prethodnika.
Ipak, više su nam u sje?anju one slike i televizijski izvještaji neposredno pred smrt dragog nam Ivana Pavla II. Papa koji je ostvario preko 100 apostolskih pohoda izvan Vatikana, od toga pet Crkvi u Hrvata, a jubilarno 100-to upravo u Hrvatsku. Tri veli?anstvena do?eka bila su u Hrvatskoj, a ništa manje veli?anstveno nije bilo dva puta za posjeta Hrvatima i drugim katolicima u Bosni i Hercegovini. Ne možemo a da ne cijenimo veliki napor koji je, ve? bolestan, Papa uložio da bi se ostvarili svi ovi posjeti, a osim napora trebala je i iznimno ufanje i hrabrost posjetiti Zagreb u ratnoj 1994. godini, poslije rata Sarajevo i Banja Luku.
Prisjetimo se i mnoštva koje je molilo na Trgu sv. Petra, diljem svijeta po crkvama i obiteljima kad je Ivan Pavao II. bio na bolesni?koj postelji. Prisjetimo se i pljeska kad je priop?eno da je Ivan Pavao II. umro. Pljeska za ispunjen život ljubavlju prema Kristu i svakom ?ovjeku. Pljesak iz srca vjernika koji je bio jedno veliko HVALA BOGU za dar takvoga Pape. Tih dana ?esto smo slušali kardinala Ratzingera, na kraju i kao predvodnika sahrane.
Plavi voz-vlak. Dragi ?itatelji šta mislite o ?emu se radi u ovoj pri?i. Vi stariji možda i poga?ate ali ovi mla?i nema šanse. E pa, djeco moja draga da krenemo sa pri?om. Krenu?emo od po?etka, jeli tako. Bolje krenuti od po?etka nego od kraja. Mogu ja i od kraja ako vi ho?ete. Znate ja sam veoma vješt pisac pa pišem i od kraja i od sredine i od kud god ho?ete. Ovaj puta ipak krenimo od po?etka.
Ako
se prisjetimo banjalu?kih
šetališta, igranki, prvih simpatija ukratko svega onoga što je
?inilo
naš grad gradom mladosti kako su ga popularno nazivali svi koji bi
ga poznavali nezaobilazno je upravo i prisje?anje
na one naše famozne trebe i frajere.
Za taj izraz frajer još ?ete i danas gdje- gdje ?uti ali trebe su zasigurno danas sve odreda nešto starije, ozbiljnije, doduše još uvijek prate modu i dobro se snalaze u ulogama majki, oslovljavaju ih gospo?ama ili po imenu ali zasigurno ih nitko više ne zove onako kako su bile sve, bez izuzetka na bolje ili lošije, ljepše ili manje lijepe, pametne ili šašave zvane, univerzalnim imenom trebe.
Page 57 of 64
Prilozi za potrebe župe, održavanja crkve, grobalja i dr. potrebe za rad župe i župnika. Dakle, oni koji ovamo dolaze, mogu kao i do sada, svoje priloge dati bilo u župnom uredu, bilo na grobljima. A oni koji žele mogu također uplatiti svoj prilog na račun:
ŽUPA SV. VIDA MUČENIKA BARLOVCI, BANJALUKA.
Broj računa za uplate u valuti EURO:
BA 39 3383 5048 5698 5643
Račun je otvoren kod
UNICREDIT BANK D.D. Poslovnica BANJALUKA, I. krajiškog korpusa 39 UNCRBA 22.
Potrebno je još navesti za što darujete svoj prilog (npr." Za župu" ili "za groblje Crkvene")
Rimokatolički župni ured BARLOVCI
Ramići 110
78 215 Dragočaj
Tel:+387 (0) 51 368 088
Župnik Fra IVO ORLOVAC, možete kontaktirati na slijedeći način. Mobitel **387 61 167 419.