Sveti Nikola dijeli darove djeci. Baš sam ovih dana djeci u školi pričao o proslavi sv. Nikole u "moje" vrijeme i kako nismo baš puno fermali za tamo nekog "djeda mraza" koji je dolazio samo za djecu roditelja koji rade u bogatim firmama. Moj ćaća je radio u GIK-u i donosio nam je poklone kući. Današnja djeca, a i roditelji, u pravom su čudu kad dođe ovo vrijeme darivanja. Zbog čega? Pa evo: prvo dolazi sv. Nikola, zatim dolazi komunistički "djed mraz", a pred Božić dolazi, po meni, najgori plagijat i surogat svetog Nikole, a to je "djed božićnjak" kojeg smisliše ljudi početkom raspadanja ex Yuge. Staviše tamo nekog djeda u dane kad se rodio mali Isus. Odjednom malog Isusa zamijeniše nekim djedom. Nama u našim krajevima roditelji su na Božić govorili da je pod božićnim drvcem dar od maloga Isusa, što je i dobro. Sama riječ Božić, kao što već znate, nastala je upravo zbog tog otajstva: rodio se mali "bog(ž)ić", najveći dar Božji nama ljudima. Nema tu mjesta za "djeda". Sveti Nikola se tu savršeno uklapa sa svojim slatkim darovima, kako bi djeca i svi mi preko tih materijalnih darova Nikole lakše dokučili ne-materijalne darove: ljubav, dobrotu, nesebičnost, predanost, prijateljstvo ... s kojima smo te darove dobili, ali dobili i Dar (Isusa) od Oca nebeskog.

Nekad...

Krampuzi i nikolaje bili su ponekad nemilosrdni. Pod maskama krampuza bili su obavezno momci 20-godišnjaci i znali su oni "zloupotrijebiti" svoj položaj i dočekivati cure srednjoškolke s večernjeg busa po povratku iz škole. Kod mene su jednom okrenuli pseću kolibu otvorom prema tlu zajedno i pas u njoj. Drugi put su onim mlačagama razbili staklo na mojoj kući. Krampuzi su bili odjeveni strašno, u ovnujske i kravlje rogove, s nekim kožama i krznima kao maskama ili pak maskama od drugih materijala koji su pomno pripremani u tajnosti nekog podruma. Bili su opasani lancima i kravljim zvonima preko neke prastare odjeće, a u rukama su nosili duge mlačage ispletene od vrbova pruća. Cilj je bio izgledati što strašnije, proizvoditi što više buke i da nitko od djece ili susjeda ne prepozna tko je to pod maskom. Sv. Nikola je imao klasičnu opravu: nekakvu biskupsku kapu na glavi i plahtu preko sebe.

Dobro je to bilo. Obavezno su pitali djecu koja su morala klečati pred njima sklopljenih ruku, uglavnom sveti Nikola, da li slušaju roditelje, kako uče u školi, znaju li moliti , a onda bi im Nikola dao neku svetu sličicu koje su unaprijed dobili od fratra u župi i ono što je bilo od roditelja namijenjeno za njih. Kad bi tako Nikola ispitavao djecu, neki su roditelji znali reći kako djete nije bilo dobro i da nije dobro u školi, ili da ne sluša baš uvijek iza čega bi krampuzi dohvatili onim mlačagama. Znali su rekoh, neke generacije mladića pretjerivati i ostaviti kod djece preveliki strah, pa ih na godinu roditelji ne bi pustili u kuće već bi djeci krampuze pokazivali kroz prozor da se malo uplaše.

Imao sam priliku i ja biti u Nikolajama kad sam se vratio iz vojske. Moja generacija Nikolaja svoj posao je odradila "kako spada": ispred kuće bi nas dočekao jedan roditelj i dao darove koje smo trebali dati njihovoj djeci i upute da li da više bučimo ili manje. Nikola je lijepo pozdravljao pri ulasku u kuću i on je stalno branio djecu od nasrtaja strašnih krampuza, a kad bi ispitao djecu, po već opisanom obrascu, onda bi im dao primljene darove. Po izlasku iz kuće, domaćin bi darivao i nas jabukama, pićem ili novcem, što je češći slučaj. Te primljene darove stavljali smo u zobnice i torbe koje smo imali na sebi, a kad bi došli u neku drugu kuću onda bi to podijelili djeci, naravno, novac nismo dijelilil već smo ga čuvali za prvu igranku i odlazak u kafić.

Danas...

Nikolaje više ne hodaju. Za ovih 10 godina,koliko smo istjerani, u ovim novim sredinama uspjeli su se momci svega dva puta organizirati i malo obići djecu po tom starom običaju.

Djeca pišu pisma i čekaju dolazak sv. Nikole s čarapom i očišćenom čizmom u prozoru. I tako dočekuju trojicu bradonja u 19 dana, od toga je jedan pravi, a druga dva su tvorevine politike i komercijale. Vi koji živite među ljudima engleskog govornog područja još imate i sreće, jer kako vidim tamo Nikola hoda i dolazi cijeli mjesec, nema drugih spodoba. Imate Santa Clausa (sv. Nikolu) koji je malo komercijaliziran ili kokakolariziran (coca-cola uzela je taj lik za svoje reklame pred 40-50 godina) i taj Santa je "izgubio" kršćanska obilježja, križ, ali barem je ostalo ime. U Austriji djecu dariva Nicolas, što je nedvojbeno sveti Nikola. I ovo je dobro. Samo kod nas je nastala multiplikacija Nikole čak u dvije osobe (djed mraz i božićnjak) koja iskrivljuje taj sveti lik i zbunjuje našu djecu.

Molim sve one koji budu ovo čitali, da komentiraju i napišu kako se u njihovim zemljama sve ovo odigrava. Kako se zove osoba koja dariva djecu u predbožićno vrijeme i kako to radi, s kojom porukom? Molim vas i prijevod takvoga imena, npr. u švedskoj, Danskoj, Njemačkoj, Kanadi i dr.

Ako se ne čujemo, čestit vam i blagoslovljen Božić, i ne zaboravite darivati ljubav, prijateljstvo, blagost, utjehu, ohrabrenje ... darove koje ne izjeda crv.

Vaš Josip A.

Wednesday, June 10, 2015 Josip Anušić Najave 30836
Proslava zaštitnika naše župe, sv. Vida, bit će u nedjelju 14. lipnja 2015., dakle, dan prije zbog lakšeg dolaska bivših, iseljenih, župljana. Svetu misu predvodit će fra Josip Božić, dugogodišnji gvardijan na Petrićevcu.
Friday, June 26, 2015 Josip Anušić Najave 31206
Najava: Na Gajiću u nedjelju 28.6.2015. proslava sv. Petra i Pavla u 10.30 sati. To je pučka misa za sve župljane i u isto vrijeme neće biti mise u župnoj crkvi. Svi znamo da je svetkovina apostolskih prvaka, svetih Petra i Pavla, 29. lipnja i ove godine to pada na dan ponedjeljak. Naš župnik, fra...
Monday, July 27, 2015 Josip Anušić Najave 31169
Gospa od Anđela ove 2015.g. dolazi na nedjelju. Proslava ovoga našega drugoga zaštitnika župe bit će u nedjelju 2.8. u 10.30 sat i, što je pogodno zbog mnogih iseljenih, a misno slavlje predvodit će biskup dr. fra Marko Semren, pomoćni banjolučki biskup. Napominjem i poziva se svaka dobra duša na...
Thursday, October 08, 2015 Josip Anušić Najave 31277
Subota 31.10. 2015. Dikevci, u 10.30 sati Gajić u 16.00 sati Nedjelja 1.11.2015. Svi Sveti Bijeda u 10.30 sati Crkvine 14.00 sati

Prilozi za potrebe župe, održavanja crkve, grobalja i dr. potrebe za rad župe i župnika. Dakle, oni koji ovamo dolaze, mogu kao i do sada, svoje priloge dati bilo u župnom uredu, bilo na grobljima. A oni koji žele mogu također uplatiti svoj prilog na račun:
ŽUPA SV. VIDA MUČENIKA BARLOVCI, BANJALUKA. Broj računa za uplate u valuti EURO: BA 39 3383 5048 5698 5643
Račun je otvoren kod
UNICREDIT BANK D.D. Poslovnica BANJALUKA, I. krajiškog korpusa 39 UNCRBA 22.
Potrebno je još navesti za što darujete svoj prilog (npr." Za župu" ili "za groblje Crkvene")
Rimokatolički župni ured BARLOVCI
Ramići 110
78 215 Dragočaj
Tel:+387 (0) 51 368 088
Župnik Fra IVO ORLOVAC, možete kontaktirati na slijedeći način. Mobitel **387 61 167 419.