Blagdan ro?enja sv. Ivana Krstitelja od davnina, ?ak od 'predturskog' vremena, sve?ano se ?asti u Podmila?ju nadomak Jajca. Prema broju hodo?asnika koji se svake godine okupljaju, vjerojatno je ovo i najve?e okupljanje u Hrvata, na ovaj blagdan. U narodu je ovo svetište poznato kao mjesto mnogih ?uda, uslišanja po zagovoru sv. Ive, tako da se u svim vremenima kroz povijest bilježe zna?ajniji posjeti pripadnika drugih vjeroispovijesti, pravoslavaca, pa ?ak i muslimana da izmole mo?an zagovor sv. Ive.

Kad ima i drugih vjera kako onda da nema i našeg raseljenog svijeta. Vjernici župa banjalu?kog kraja, oni koji su tamo ro?eni i kršteni,  i ove godine su se pridružili velikom mnoštvu u Podmila?ju na zajedni?koj proslavi ro?enja sv. Ivana Krstitelja. U nepreglednom mnoštvu vjernika hodo?asnika, auta i autobusa, koji su se kretali u klisuri Vrbasa susreo sam mnoga poznata lica, a neke i nakon 10-15 godina. Bila je to prilika da raspredamo o svemu: obiteljske prilike, stanje u rodnom kraju, stanje u novim sredinama, pa ?ak i o ovim web stranicama  i stranicama stranjani.de. Eto, vidite kako smo mi Banjalu?ani moderni i u trendu, imamo tehniku u malom prstu. Navest ?u samo neke face koje se moglo sresti za sv. Ivu u Podmila?ju na misi, a i poslije na osvježenju pod šatorom. Predstavnik Mari?ana Ivan ?i?in, sada nastanjen u Zagrebu, iz Barlovaca gore iznad crkve Ivan Valenti?, trenutno u Njema?koj, kojima sam tek nakon pola sata ?estitao imendan. Ha, koji je to žu?an razgovor bio. Bio je tu sa svojom ljepšom polovicom Ilija Stoj?evi?, zvani Kvak iz Drago?aja pristigao iz Zadra, više nam svima poznat Goran Car koji se ne prezivaju tako ve? Valenti?, on je došao iz Oku?ana.

Svetište je bilo potpuno razrušeno u zadnjem ratu, a kip sv. Ive vjernici su spasili od uništenja neposredno pred pad Jajca. Trenutno je svetište veliko gradilište u obnovi i izgradnji. Na mjestu stare crkve, koja je srušena u ratu, napravljena je autenti?na crkva iz predturskog razdoblja prema postoje?im spisima, ta je crkvica mala i dostatna je tek za redovite župne potrebe i manje grupe hodo?asnika. Na suprotnoj strani zaravni gradi se ve?a i crkva modernog ahitektonskog izri?aja sa svim prate?im objektima potrebnih za pastoralno djelovanje i za potrebe logistike ovakvih skupova.

Ovogodišnje okupljanje, po broju nazo?nih, ulazi u ona rekordna, barem ovih poslijeratnih proslava. Jedan dio hodo?asnika nije nikad bio na ovako velikom skupu vjernika i nije molilo u ovolikom zajedništvu, a i mi drugi znamo da su ve?i bili samo skupovi kad je Papa posje?ivao Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Nezahvalno je procjenjivati koliko je vjernika bilo nazo?no na središnjoj misi, ali sigurno je taj broj oko pedeset tisu?a (50000).

Svi skupa, vratili smo se svojim ku?ama istoga dana pod snažnim dojmom doživljenoga i vi?enoga. Naro?ito su dojmljivi, pored mnoštva na misi, veliki broj pri?eš?ivanja i veliki redovi ispred sve?enika koji ispovijedaju.