Intervjuu biskupa Komarice na kraju godine

Kategorija: Preuzeto Kreirano: Ponedjeljak, 31 Prosinac 2007 Napisao/la Josip Anušić

Naš biskup Franjo Komarica na Badnjak ove godine povodom božićnih i novogodišnjih blagdana dao je intervju za Nezavisne Novine. Intervju je preuzet u cijelosti i možete ga ovdje pročitati.

INTERVJU BANJOLUčKOG BISKUPA FRANJE KOMARICE ZA „NEZAVISNE NOVINE“,
Banja Luka (24.12.2007.) (Dragan Jerenić, glavni i odgovorni urednik)
 

Banjaluka, 25. prosinac 2007. (TABB)

1. Koja je Vaša božićna poruka katoličkim vjernicima i ostalim građanima BiH?

Isus Krist, Sin Božji, svojim rođenjem u Betlehemu u obličju nevinog djeteta potvrdio je pravo svakog čovjeka na njegovo rodno mjesto i domovinu. Potvrdio je i vrijednost majčinstva, vrijednost obitelji, vrijednost svakog začetog života. Potvrdio je Božji red stvaranja ljudskog roda. Svojim životom tijekom trideset godina u obiteljskom i radničkom okruženju Svete obitelji on je čovječanstvu dao do znanja da obitelj po Božjoj zamisli nije samo osnovna ćelija ljudskog života i ljudskog društva, nego je i kolijevka i dom božanskog života na zemlji.

Tko želi poštivati Boga i obdržavati Božji red i plan s ljudskim rodom, taj će se zalagati i za život i za obitelj i njezino dostojanstvo i njezina prava.

Kao članovi Crkve pozvani smo pokazivati svoje vjerodostojno lice, te i sami, prema svojim mogućnostima, poraditi ili se odlučno založiti za učinkovitu pomoć svima koji već poznaju vrijednost braka i obitelji te se trude da je vjerno žive, kao i onima, koji su u tjeskobi i nesigurnosti, te svima onima koji su nepravedno spriječeni, psihički, fizički ili materijalno da ostvare svoj obiteljski naum. Dobru praksu, gdje postoji, treba nastaviti, a manjkavu treba popraviti.

Svima vama, koji ste u svojim domovima i zavičaju, kao i vama daleko mnogobrojnima, napose s područja moje Banjolučke biskupije, koji ste još uvijek prognanici i izbjeglice tko zna gdje u tuđini, od srca želim: čestit Božić, sveto Isusovo porođenje i Božjim mirom i blagoslovom ispunjenu novu godinu 2008. Bila ona za mnoge od vas koji se želite vratiti u svoj zavičaj i svoje župe konačno godina povratka i ostanka u mjestu vašeg postanka. Vama, koji se u duhu istočne kršćanske tradicije držite starog, julijanskog kalendara, i Božić slavite trinćst dana kasnije, jednako srdačno želim: Mir Božji, Hristos se rodi! Neka vas u novoj godini prati Božji blagoslov.

A svim ostalim građanima naše domovine želim u novoj godini mir, pravdu, sigurnost, veće međusobno poštovanje, spremnost na praštanje i pomirenje i na zajednički napor oko izgradnje bolje budućnosti za sve nas.

 

2. Da li ovogodišnji Božić katolici u BiH dočekuju u boljem ozračju u odnosu na prethodne godine?

Kako tko! Rekao bih ipak da se opće stanje u zemlji malo po malo poboljšava, pa tako i za većinu katolika u njoj. Za vjernike je presudan njihov osobni stav prema istinama vlastite vjere. Vjerujem da se većina katolika dobro duhovno pripremila, da i ovogodišnji najradosniji kršćanski blagdan doživi i proživi u miru s Bogom, sa svojim bližnjima i sa samim sobom. Time će ujedno doprinijeti dobrom, pozitivnom ozračju u svojoj sredini odnosno u cijeloj zemlji.

 

3. Da li bi vjerske vođe mogle više uraditi na promociji tolerancije i razumijevanja među narodima u BiH?

Zasigurno. To im je uostalom i nezaobilazna dužnost. Nažalost, nije svaki od nas vjerskih vođa, iz subjektivnih ili objektivnih razloga, u dovoljnoj mjeri odlučan da to i uradi. A i neki zajednički koraci, koji su ratnih i poratnih godina činjeni, nisu naišli na potrebno razumijevanje javnosti, posebno one političke, a da ne govorim o njihovoj podršci. Ako smijem sugerirati, dajte i vi novinari malo više promičite ovu problematiku odnosno našu obvezu i mogućnost.

 

4. Da li su i u kojoj mjeri vlasti doprinijele rješavanju velikog problema slabog povratka Hrvata u BiH?

Znaju i ptice na granama da jesu i to u velikoj, dapače presudnoj mjeri. Nije bilo političke volje, pa onda ni ikakve strategije za povratak i moguć opstanak tih ljudi niti od strane domaćih političara iz redova sva tri konstitutivna naroda, ali ni od strane predstavnika međunarodne zajednie, posebno od strane UNHCR-a i OSCE-a. Mogao bih Vam navesti mnoge dramatične slučajeve i direktne opstrukcije povratku Hrvata, posebno u banjolučki kraj i u Bos. Posavinu. U jučerašnjem razgovoru s premijerom RS g. Miloradom Dodikom čuo sam njegovu odlučnu nakanu da se i Vlada RS u idućoj godini konačno odlučnije založi za mnogobrojniji povratak Hrvata u RS i njihov ostanak u rodnom mjestu. Hvala Bogu da sam konačno i to doživio. Očekujem da premijer održi riječ i da Božić 2008. bude još daleko radosniji za mnoge sada još uvijek prognane i izbjegle Hrvate odnosno katolike iz RS.

 

5. Koliko crkva može da doprinese na tom polju?

Nešto može, ali ne mnogo. To je i do sada pokazivala, tako što je bila principijelna i uporno se zalagala preko svojih službenih predstavnika za poštivanje svih neotuđivih ljudskih prava za svakog čovjeka, pa tako i prava na dom i zavičaj. Tražila je pomoć po svijetu pa je i sama obnavljala na tisuće kuća i stanova povratnicima i to ne samo katolicima. Brinula se, i brine se još i danas, za liječenje i socijalne probleme povratnika, te otvarala radna mjesta za povratnike. Ali, sve je to kap u moru, jer Crkva ne može nigdje pa ni kod nas zamijeniti državu, općinu i njihove nadležne institucije. Suradnja Crkve i državnih institucija i na ovom području, u ovom času je i poželjna i potrebna. Prva na potezu za tu suradnju je svakako država, mi ćemo sigurno i dalje biti otvoreni i spremni da dadnemo svoj udio.

 

6. Vlada RS je Katoličkoj crkvi vratila imovinu u Trapistima. Da li to predstavlja nagovještaj povratka cjelokupne imovine Katoličkoj crkvi i ostalim vjerskim zajednicama

Moram malo pojasniti. Radi se tak o jednom malom dijelu oduzete crkvene imovine u Trapisitima, koji nam je stavljen na raspolaganje da ga koristimo, jer još nažalost, nema Zakona o denacionalizaciji. Uz malo dobre volje Vlada nam može dati još dobar dio te oduzete imovine, koja momentalno više propada nego što se za nju netko odgovorno brine. Rečeno mi je već davno da je Vlada RS vratila Srpskoj pravoslavnoj crkvi veliki postotak njihove imovine koja je bila oduzeta nakon Drugog svjetskog rada, posebno šume i njive. Doprinijelo bi sigurno boljoj općoj atmosferi kada bi se svima nastojalo vratiti, tj. dati na upotrebu ono što se može dati. Samo na istini, pravdi, međusobnom uvažavanju i zajedničkoj suradnji može se izgraditi država u kojoj će se rado živjeti. (Kraj)

(Msgr. dr. Franjo Komarica)

Hitova: 23290