SV. VID BARLOVCI službeni je naziv naše župe koji ima od svoga osnutka 1879. U to vrijeme bila je lokalna kapelanija u sastavu župe Petrićevac, a ubrzo postaje i župa. Može se reći da je župa osnovana administrativno bez potrebnih objekata i posjeda za župni stan i crkvu na području Barlovaca. Još je dugo kao župna crkva služila ona na Crkvenama. Jer Mustaj-beg ne htjede prodati zemljište negdje oko današnjeg groblja Bijeda propala je namjere da tu bude sjedište župe. Uspijevaju naši ujaci kupiti zemljište na području Ramića gdje nam je i danas župna crkva, a to je nekako i geografsko središte župe. Prvi upravitelj bio je fra Jakov Blažević i on je sagradio župnu kuću. Crkvu je sagradio dr. fra Vid Miljanović 1911.-1912. bez tornja, kojega je 1915. dogradio fra Josip Lopar. Župa je bila veoma prostrana, od Giga i Matoševaca pa do Trna na Vrbasu. Odvajanje mjesta Bukovica, Jablan i Trn u zasebnu župu Trn bilo je 1980.g. U svojoj pisanoj povijesti pripadala su sva ova mjesta župe pod župe Dragočaj, Ivanjska, a samo tri godine pred osnutak pripadala je župi Petrićevac. Prve godine od odvajanja Trna, 1981. g. župa je imala 63 krštenika, a 1991. krštenja je bilo 56, a 2001.g. niti jedno krštenje. Kretanje broja župljana bilo je ovako: 1882.g. bilo je 1407 vjernika neposredno nakon turskog zuluma, 1960.god. Ima 5858 vjernika, 1991. vjernika je 4081 (bez župe Trn), 1994. još je 2251, godine 1999. bilo je 142 vjernika, a slično i 2017. g. u 94 domaćinstva 146 župljana. Neka nam je Bog na pomoći.
Sjedište barlovačke župe
Prvo joj je sjedište bilo blizu današnjeg groblja "Bijeda". Župnik je najprije stanovao u iznajmljenom turskom čardaku Mustajbega Kapetanovića koji je najprije trebalo obnoviti, jer je stradao od ustanika pri austrougarskoj okupaciji BiH. Župa Barlovci osnovana je, naime, samo godinu dana nakon prestanka turske vlasti u našim krajevima, odnosno nakon uspostave austrougarske uprave u Bosni i Hercegovini. Župnik je u više navrata htio kupiti Mustajbegovo imanje, ali ga on nije htio prodati. Međutim, već je 30. travnja 1880. župnik fra Jako Blažević kupio 43 dunuma zemljišta u selu Ramići od Hate Kulenović iz Banje Luke, gdje se nalazi današnja župna crkva i stan. Nastojao je da to bude nekako u središtu župe, koja je inače veoma prostrana.
Gradnja župne crkve
Izgleda da je kao župna crkva još dosta dugo služila drvena crkvica sv. Vida na groblju Crkvene. Tek godine 1895. sagrađena je prostrana kapelica kod župnog stana u Ramićima koja je služila za bogoslužja. U međuvremenu je propao pokušaj da se kupi zemljište Mustaj-bega Kapetanovića kod groblja Bijeda, ali i onaj da se crkva gradi na zemljištu koje je kod groblja Crkvene dao iskrčiti fra Jakin nasljednik, župnik fra Ambroža Radmanović (188-1884). Kad se fra Jako 1884. ponovno ratio za župnika u Barlovce, pokušao je s Mustaj-begom zamijeniti zemljište kupljeno u Ramićima za ono u Barlovcima, uz određenu nadoplatu, ali beg opet nije pristao. Zato je odlučeno da se s gradnjom župnog stana i kapelice ipak počne u Ramićima. Tako će župa i dalje nositi ime sela Barlovci, a sjedište će joj biti u drugom selu - Ramićima.
Zavjeti i proštenja u našoj župi
CRKVENE, povijesno i duhovno središte današnje barlovačke župe, ali i za vjernike cijele okolice. Ovdje je bila prva crkva sv. Vida kojoj je naslov premješten na današnju lokaciju u Ramiće, osnivanjem župe Barlovci. Koliki značaj su imale Crkvene za katolike ovoga kraja govori nam i podatak da je papa Pio VI. ovom duhovnom središtu na Crkvenama dodijelio čast podjeljivanja „potpunih oprosta za sva vremena” svima koji se ispovijede, pričeste pohode Crkvene na blagdan sv. Vida i ondje se pomole za širenje svete vjere, a ista mogućnost je odobrena i za svetkovinu Male Gospe. Zavjeti su još vršeni i za svetkovine sv. Roka i Gospe od Anđela. Zadnjih desetljeća, uz Svi Svete, na Crkvene se zavjetno hodočasti za Veliku i Malu Gospu, te Spasovo. Zavjeti sv. Roku prepušteni su na Ćelanovac i tamo se vrše. Zavjeti i proštenje za svetkovine svetog Vida i Gospu od Anđela ostvaruju se u župnoj crkvi.
