Poštovani župljani,
Bliži se kraj ove građanske godine. I dok Bogu zahvaljujemo na svim dobročinstvima kojima nas je obdario, koristim ovu priliku da zahvalim svim župljanima naše župe koji su se uključili u akciju nabavke novog zvona za našu crkvu. Kako mnogi znate, isto je na svetkovinu Gospe od Anđela blagoslovio naš biskup Franjo i ono već s našeg zvonika poziva sve da iskažu Bogu slavu. Svi vi koji ste povodom svetkovine Sviju Svetih posjećivali groblja svojih pokojnika, mogli ste vidjeti da se ona primjereno održavaju i čiste. To je moguće gotovo isključivo zahvaljujući prilozima vas koji ste izvan svoje župe i svog zavičaja. I na tome vam iskreno hvala.

U slijedećoj godini željeli bismo zamijeniti krov i načiniti nadstrešnicu na kapelici u groblju CRKVENE. Isto tako u planu je sanacija kapelice na groblju DIKEVCI. Stoga se obraćam svima vama, posebno onima čiji pokojnici počivaju na spomenutim grobljima, da svojim prilozima pomognete spomenute akcije.

Župa Barlovci, starodrevno groblje Crkvene, 25.9.2014. ponovno je na meti vandala i nečasnih ljudi. Večeras je Šimun Šalić objavio fotografije na kojima je vidljiva prljava rabota skidanja dviju kapija s groblja. Pretpostavlja se da je netko poskidao da bi prodao kao sekundarnu sirovinu, međutim, pregledavajući starije fotografije, koje ovdje postavljam, te kapije nisu nešto osobito vrijedne niti teške. Napravljene su od mreža za armaturu u vrijednosti 40-tak maraka, te nekoliko željeznih profila možda vrijednosti 60 maraka. Ukupno 100-njak maraka, ali kada bi sve bilo novo. Kao sekundarna sirovina, na kilažu, moglo se dobiti možda 10 ili 20 maraka. Vidljivo je na fotkama da su šarke odbrušene i ostavljene, a one nešto više vrijede. U oba slučaja, ovo je bolna provokacija.

(Dikevci, 27.4.2019.) - Zablistala nova kapelica sv. Jurja na Marića brdu u Dikevcima. Od kako su završeni radovi na kapelici ovo je prva misa održana za Jurjev kada je i blagoslov polja. Selo od kojih 40-tak katoličkih obitelji prije rata uspjelo se povezati i vrlo brzo prikupiti sredstva za gradnju kapelice koju je organizirao župnik fra Ivo Orlovac. Sudjelovalo se kako je tko mogao, od više stotina eura, pa do 10-tak, ali sve od srca i rezultati se vide. Još za prošli blagoslov ovdje je stajala stara kapelica, trošna i puna vlage. Za Svi Svete bila je pod krov podignuta ova nova, a evo nakon godinu dana usred groblja je pristojan objekat modernog izgleda, nešto prostraniji koji može po potrebi poslužiti i za bdjenje kod pokojnika.

(TABB) - U četvrtak, 3. listopada, po naređenju Odeljenja za inspekcijske poslove grada Banja Luke, te uz nazočnost članova inspekcije istog Odjeljenja, g. Igora Vukelića, dipl. pravnika za prinudno izvršenje i gđe. Slavice Galić, prometnog inspektora, izvršeno je rušenje dviju kapija na drevnom katoličkom groblju Crkvine u župi Barlovci kraj Banje Luke, čime je „groblje otvoreno za ispašu ovaca, goveda i konja“, kako u svom izvješću Biskupskom ordinarijatu u Banjoj Luci piše barlovački župnik fra Dujo Ljevar.

Lokalitet Crkvine je vrlo staro groblje na kojem je nekada bila crkva sv. Vida mučenika. Spominje se u još 18. stoljeću kao mjesto gdje se okupljaju vjernici koji štuju tog sveca. Tome mjestu papa Pio VI. dodijelio je 1775. godine povlasticu potpunog oprosta. Koliko je poznato, uprava grada Banje Luke nije uvažila argumente crkvenih predstavnika da nikada nije postojao službeni put kroz groblje nego sam pristupna staza za sahranjivanje pokojnika i dolazak na liturgijska slavlja.

(Bijeda i Crkvene, 1.11.2019.) - O svetkovini Svi Sveti, u našoj barlovačkoj župi, održane su dvije svete mise uz prethodno moljenje opjela ili ispravnije rečeno, molitve odrješenja, pojedinačno, oko grobova s članovima obitelji pokojnika. Na oba groblja pristiglo je puno vjernika, a veliku većinu činili su oni izvan granica BiH, uglavnoom iz Hrvatske, a bilo ih je i iz Slovenije, Njemačke, Austrije, pa čak i Švedske. Po dolasku na groblje svi bi pohitili do grobova svojih pokojnika da zapale svijeću, stave cvijeće i pozovu svećenika da zajedno mole za pokoj duše. Onda bi uslijedilo hodanje po groblju i zaustavljanje ponad pokojnih poznanika da ih se znamenuje znakom križa i izmoli kratka molitva: Pokoj vječni. U prolazu bi se već vidjeli neki poznanici koji su sada daleko, zaustavio bi se kraćem u srdačnoom razgovoru i tako do početka mise.

Koliko se zna, već od osnutka i blagoslova groblja Gradina, a bilo je to godine 1929., na njemu se misa slavi svake godine na prvu nedjelju iza Male Gospe. Tako je bilo i ove godine. U nedjelju, 10. rujna, na Gradini se po veoma lijepom vremenu okupilo više od 150 osoba različite dobi i uzrasta. Uz one koji sada žive u Stranjanima i Matoševcima, najviše ih je došla iz Hrvatske, iz mjestâ i krajeva gdje trenutno žive, a uz sadašnje ili bivše Matoševljane i Stranjančane, bilo je i drugih. Dakako, većina njih je dolazila redovito i prijašnjih godina, ali je bilo i onih koji dolaze rjeđe, a nekima je ovo mogao biti i prvi dolazak.

(Dragočaj, 26.3.2019.) - Proljeće 2019., priroda se budi, a lijepi dani mame da se nešto po vani uradi. Na fejsbuku pratimo radove preko fotografija koje objavljuju Šimun i Zdenko. Naš župnik je sve idealno tempirao kako bi odmah pograbio građevinarce za radove na Crkvenama prije samoga zauhuktavanja građevinske sezone i radova. Zadnjih desetak dana na Crkvenama se izvode građevinski radovi na kapeli. Postojeća je srušena do temelja koji su sada ojačani i prošireni i produženi za oko pola metra zatvoreni prostor, te se dodaje još 3 metra otvorenog prostora, tj. nadstrešnica, a i sam zvonik bit će nešto malo viši. Naše Crkvene su kolijevka i roditeljica župe Barlovci, zaslužuju dobar objekat koji će biti znak i spomen dugoj povijesti.

Misa na groblju Bijeda bila je u 10.30, a na Crkvenama u 14.00 sati. Prije mise bila je mogućnost moljenja opjela na grobovima pokojnih. Došlo je mnogo iseljenih župljana Barlovčana. Ipak, dojam o nešto manjem broju nazočnih moguće je objasniti time što su neki stariji umrli u iseljeništvu i tamo sahranjeni pa ih sada obitelji posjećuju po grobljima drugih država i to su sada groblja roditelja, a grobove djedova i pradjedova ne može se istovremeno obići te oni ne rijetko budu prepuštena zarastanju i zapuštanju.