Capuchino street freemantle Zašavši u ono što se zovu zrele godine, iako meni taj pojam nikad u potpunosti ne?e biti jasan, kad je život trebao da upliva u neke smirenije godine i kad je trebalo planirati neku budu?nost na svojoj grudi, ja sam kao i vi mnogi tu istu grudu napustio. Vrlo mogu?e zauvijek. Nakon mnogih lutanja na?oh se ovdje u zemlji koja je oduvijek, barem kod nas europljana bila pojam daljine i neke izgubljenosti za sva vremena. Tko jednom prepliva sve te silne oceane i zapo?ne novi život u Australiji teško se iz nekog razloga vra?a natrag. što je to i kakva je to magija u ovoj sada mojoj novoj domovini ne znam. Možda je to neka magija onog silnog zlata koje je deponirano u ovoj crveno sme?oj zemlji ili je nešto drugo nije mi jasno još uvijek. Zlato je uvijek imalo neku ?udnu mo? nad sudbinama ljudi pa je mogu?e da i ovdje igra tu svoju "sjajnu" ulogu. No, oni koji su se naivno ponadali da su i ulice ovih gradova poplo?ane tim istim zlatom silno su se razo?arali. Brzo su shvatili da su ulice pokrivene asfaltom ili ponekad ni njime i pomalo razo?arani pokucali na vrata prekrcanih tvornica i po?eli zara?ivati tu za život. Neke još uvijek trese "zlatna groznica" i nadaju se da ?e baš oni prona?i taj veliki, NAJVE?I komad zlata i da ?e se svi njihovi problemi u životu "pozlatiti". Ja sam se ve? odavno is?lanio iz tog kluba. No šta je tu je. Živjeti se mora pa kad se ve? mora i to u novoj domovini valja je i upoznati i respektirati.

Zapadna Australija je rijetko naseljena država Australije od nekih 2 miliona stanovnika a površine kao zapadna Europa. Naselili su je emigranti iz Europe, Azije a nešto rje?e iz Afrike i Amerike. No ima i njih tu što sve daje jedno šarenilo kultura iz cijeloga svijeta. Mnogi Hrvati a posebice oni iz Dalmacije došli su ovdje i u onim dijelovima u kojima je to bilo mogu?e zasnovali prve farme koje danas ?ine okosnicu privrede ove države. Ima i useljenika i iz Bosne, a pogotovu sada nakon rata u staroj nam domovini. Prvi naseljenici kad su dovoljno svladali jezik i kad su se koliko toliko snašli uspjeli su se organizirati u klubove podijeljene po etni?koj pripadnosti gdje su se njegovali obi?aji iz stare domovine i gdje su se okupljali emigranti željni progovoriti i ispri?ati se na svom materinjem jeziku.

No u svemu tome desilo se i nekoliko vrlo zanimljivih stvari bar kad su u pitanju naši Hrvati. Jedan dio tih naših iseljenika se vezao uz institucije i politiku nekadašnje države kojoj su i Hrvatska i Bosna pripadale i nekim neobjašnjivim ?udom još uvijek žive u iluziji o toj istoj ve? odavno nestaloj državi. Pa su se tom logikom i klubovi u kojim se okupljaju ti naši Hrvati podijelili na neke dvije glavne grupe što sve skupa baca jednu tužnu, a vrlo ?esto i ružnu sliku na našu zajednicu. Izgleda da je netko vrlo vješt davno ubacio "kost" me?u njih i mi sad imamo klubove emigranata istog naroda koji nemaju nikakvog kontakta, a ni respekta jedni prema drugima. Nisu rijetke situacije da recimo dva ro?ena brata posje?uju razli?ite klubove. Sami smo se razdijelili i glavnog krivca, ako je nekome do krivca, ipak treba tražiti u nama samima.

U lu?kom gradu Fremantle koji je nadomak glavnoh grada Pertha, a gdje i ja živim, odavno i aktivno djeluje Hrvatski centar uz koji se nalazi i crkva svete Ane. Sama crkva je nekad bila u vlasništvu australaca, a onda je 1971. godine predana na upotrebu Hrvatima zapadne Australije. Crkva pripada nadbiskupji Perth, napravljena je 1909 godine. Prvi sve?enik je bio Ve?eslav šupuk iz splitske nadbiskupije, 4 godine kasnije crkvu preuzima sarajevska nadbiskupija sa sve?enikom Josipom Vidakovi?em koji ostaje na službi 4 godine a nakon njega na dužnost stupa sve?enik Nikola ?abraja i od 1979 godine još uvijek vodi pastoralnu brigu o Hrvatima katolicima Zapadne Australije.

Hrvatski centar koji je uz samu crkvu zapo?et je s gra?enjem po?etkom sedamdesetih godina na zemljištu koje su Hrvati kupili od Perth-ske nadbiskupije. Završen je 1977 godine i sve?ano ga je otvorio i blagoslovio nadbiskup grada Pertha sir John Lencelot Goody, koji govori hrvatskim jezikom. Kao mlad sve?enik boravio je u Hrvatskoj tridesetih godina prošlog stolje?a i vrlo dobro je nau?io jezik. Klub je stjecište Hrvata na ovim prostorima a radi na o?uvanju hrvatskih kulturnih vrednota, folklora, glazbe, hrvatskih škola, socijalnog druženja, sporta i dr.

Eto, to je kratka slika grada u kom ja živim i u kom ?u možda provesti i ostatak ovih svojih zemaljskih dana. Možda baš ja budem taj sretnik kome ?e se ispuniti ona stara emigrantska fantazija o pronalaženju najve?eg komada zlata. Pa ako se to desi možda vam i javim. No ja odavno znam da nijedan komad tog zlata nije toliko vrijedan da nadomjesti želju za našim starim krajem gdje je zlata bilo u izobilju, ali samo u našim srcima.

{mosimage}

Ivan B.

Wednesday, June 10, 2015 Josip Anušić Najave 30052
Proslava zaštitnika naše župe, sv. Vida, bit će u nedjelju 14. lipnja 2015., dakle, dan prije zbog lakšeg dolaska bivših, iseljenih, župljana. Svetu misu predvodit će fra Josip Božić, dugogodišnji gvardijan na Petrićevcu.
Friday, June 26, 2015 Josip Anušić Najave 30437
Najava: Na Gajiću u nedjelju 28.6.2015. proslava sv. Petra i Pavla u 10.30 sati. To je pučka misa za sve župljane i u isto vrijeme neće biti mise u župnoj crkvi. Svi znamo da je svetkovina apostolskih prvaka, svetih Petra i Pavla, 29. lipnja i ove godine to pada na dan ponedjeljak. Naš župnik, fra...
Monday, July 27, 2015 Josip Anušić Najave 30402
Gospa od Anđela ove 2015.g. dolazi na nedjelju. Proslava ovoga našega drugoga zaštitnika župe bit će u nedjelju 2.8. u 10.30 sat i, što je pogodno zbog mnogih iseljenih, a misno slavlje predvodit će biskup dr. fra Marko Semren, pomoćni banjolučki biskup. Napominjem i poziva se svaka dobra duša na...
Thursday, October 08, 2015 Josip Anušić Najave 30506
Subota 31.10. 2015. Dikevci, u 10.30 sati Gajić u 16.00 sati Nedjelja 1.11.2015. Svi Sveti Bijeda u 10.30 sati Crkvine 14.00 sati