Koliko se zna, već od osnutka i blagoslova groblja Gradina, a bilo je to godine 1929., na njemu se misa slavi svake godine na prvu nedjelju iza Male Gospe. Tako je bilo i ove godine. U nedjelju, 10. rujna, na Gradini se po veoma lijepom vremenu okupilo više od 150 osoba različite dobi i uzrasta. Uz one koji sada žive u Stranjanima i Matoševcima, najviše ih je došla iz Hrvatske, iz mjestâ i krajeva gdje trenutno žive, a uz sadašnje ili bivše Matoševljane i Stranjančane, bilo je i drugih. Dakako, većina njih je dolazila redovito i prijašnjih godina, ali je bilo i onih koji dolaze rjeđe, a nekima je ovo mogao biti i prvi dolazak.
Prije svete mise, koja je započela u 10,30 sati, župnik fra Ivo Orlovac i fra Velimir su molili opijela na grobovima. A na kraju mise župnik je izmolio opće opijelo za sve koji su sahranjeni na groblju.
Za ovu prigodu groblje je bilo lijepo uređeno, a to se, uostalom, čini redovito, zahvaljujući najviše onima koji stalno ili povremeno žive u Matoševcima i Stranjanima. Također su u grobljanskoj kapelici i ispred nje, u natkrivenom dijelu, stavljene keramičke pločice. Tome je svoj doprinos dalo više osoba, i župnik im se na kraju mise zahvalio. Uoči, ili na sam dan slavljenja mise na groblju su gotovo svi grobovi bili okićeni cvijećem i na njima zapaljeni brojni lampioni, što je sve odavalo veoma lijepu sliku.
Poslije svete mise, oni koji su željeli dali su svoj doprinos za održavanje groblja, kako se ne bi sve radilo samo dobrovoljnim akcijama, nego da se neki radovi i troškovi mogu i platiti.
Nakon razlaza s groblja, okupljanja i druženja „na svraćanju“ bila su kod nekoliko kuća, kako onih u kojima netko boravi, tako i kod nekih u kojima nitko ne bude, ali se održavaju, bilo da su čitave, ili da su teško devastirane i razorene. Veće skupine uzvanika su bile u Matoševcima kod sinova pok. Pere Debeljaka, i Borislava i Ljilje Blažević, a u Stranjanima kod Vlade i Anđe Blažević. Nešto više ih je bilo u Stranjanima i kod Slavka Blaževića, Stipinog, zatim Jure Kaurina, Pejinog, kod kuće pok. Mile Bogdanovića, Antinog i u Ljevarima kod Ilije Ljevara, Vidovog.
Dolazak i boravak u Matoševcima i Stranjanima neki su iskoristili ne samo da obiđu svoja opustošena kućišta, nego i da uberu i sa sobom u Hrvatsku ponesu koju domaću plavu šljivu, ubranu kod svoje kuće i u svom šljiviku, ili kod nekoga drugog u svom selu.
